Godinama je popdnevno drijemanje,ili siesta bio znak lijenih ljudi. Karakteristična je za zemlje toplije klime, poput Španjolske ili Portugala u kojoj je taj dio dana rezerviran za odmor. Popodnevno je drijemanje tako postalo obilježje kulture.
Ipak, u posljednje vrijeme ovaj način odmaranja dobilo je veće značenje potkrijepljeno znanstvenim dokazima. Pokazalo se, naime, kako ono poboljšava ne samo mentalne sposobnosti, već i zdravlje. U nedavnim studijama dokazano je da se povećavaju vještine i sposobnosti kao što su budnost, kreativnost, raspoloženje i produktivnost u kasnijim satima dana.
Drijemanje od svega sat vremena povećava mogućnost budnosti do 10 sati. Istraživanje provedeno na Harvardu pokazalo je kako snom od 45 minuta poboljšavamo učenje i pamćenje. Drijemanje smanjuje stres i snižava mogućnost infarkta, moždanog udara, dijabetesa i dobivanje na težini. Za razumijevanje kako izvući najviše iz najmanje vremena koje si možete priuštiti za san, treba poznavati svoje tijelo. Tijekom sna, aktivnost vašeg mozga prolazi kroz ciklus od 5 faza.
Prva faza je prijelaz iz jave u stanje bez svijesti iz kojeg se najlakše probuditi. U drugu fazu ulazimo nakon desetak minuta, to je razdoblje laganog sna. Treća i četvrta faza su one dubokog sna, dok je peta faza REM, tj. faza brzih pokreta očiju,tijekom koje mozak „proizvodi” slike. Kratak popodnevni san od 20-ak minuta dostiže uglavnom fazu br.2 koja poboljšava budnost i koncentraciju, raspoloženje, te izoštrava motoričke sposobnosti.
Kako bi se lakše probudili, možete popiti šalicu kave prije nego utonete u san. Kofeinu treba 20 do 30 minuta da počne djelovati, te će vas početi razbuđivati upravo tad. Trebate li započeti s poslom odmah nakon drijemanja, ograničite se na 45 minuta ili manje, inače biste mogli upasti u dubok san. Potpuno razbuđivanje iz ove faze moglo bi potrajati pola sata ili duže. Puno ljudi tijekom noći odspava sat do sat i pol manje od onoga što im je potrebno. Spavanje u trajanju od 90 do 120 minuta uključuje sve faze sna, uključujući REM fazu te onu dubokog sna koja poboljšava sposobnost podsjećanja.
Većina sisavaca treba spavati tijekom dana. Ljudi su pretvorili spavanje u jedan dug period, ali naše je tijelo programirano za 2 dijela intenzivnog spavanja – rano ujutro, između 2 i 4h, te poslijepodne, između 13 i 15h. Zbog užurbanog načina života, većina drijemanje smatra neostvarivim snom . No, i san od svega nekoliko minuta pomaže u daljnjoj učinkovitosti i odmornosti, stoga vam ne preostaje ništa drugo nego dopustiti si luksuz popodnevna odmaranja.
Veliki umjetnici su uživali u siesti, pa zašto ne bi i vi?
Izvor: www.uprolazu.com